Trogodišnji ugovori koje su privatne bolnice za obavljanje zahvata imale s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, nakon tri mjeseca produljenja, istekli su 31. travnja, pa su se pacijenti koji su preko uputnice u tim ustanovama čekali na zahvate i preko godinu dana našli van svih listi čekanja.
Naime, kako je to HZZO i najavio još lani, s privatnicima se više neće sklapati paušalni ugovori i unaprijed ugovarati broj zahvata već okvirni po kojima će privatnik „uskakati“ kada se lista čekanja za određeni zahvat u državnim bolnicama produlji. Time je država u sustavu planirala uštedjeti 200 milijuna kuna godišnje.
- Trenutno na listi čekanja za zahvate imamo 664 pacijenta koji čekaju na zamjenu ili ugradnju proteza – rekao je Branimir Čurić, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, koju je svojedobno, jer je zahvat na koljenu pokrivao HZZO, odabrao i predsjednik Ivo Josipović.
Neki od tih pacijenata su, kaže Ćurić, na zahvat čekali i preko godinu dana svjesni da je kvaliteta proteze koja će im se ugraditi daleko bolja od one u državnim ustanovama. Osim što su pacijenti ostali visiti, jer se čekajući na red u Akromionu nisu nigdje drugdje prijavili na listu, ovakva je odluka HZZO-a ugrozila i poslovanje bolnice.
Narušen plan poslovanja
- Ugovori s HZZO-om iznosili su trećinu prihoda godišnje što je u novcu oko više od 12 milijuna kuna - otkriva ravnatelj.
Iako je Akromionu godišnji prihod oko 30 milijuna kuna ugovor s HZZO-om bio je, ističe, značajna stavka na koju je ova bolnica računala i koja je bila osigurač pri dobivanju kredita i nabavci opreme.
- Ovaj je prekid narušio plan našeg poslovanja, pa se već za popunjavanje kapaciteta snalazimo na drugim tržištima poput Rusije, Libije , ali i europskom tržištu – istakao je Ćurić. Nije mu, kaže, jasno zašto država ukida ugovor kada je ona ionako plaćala zahvat po postupku, a ne po realnoj cijeni koja je daleko viša. Uostalom, kaže, u EU privatnici čim otvore privatnu ustanovu imaju obvezu 30 posto kapaciteta na raspolaganje staviti državi, a kod nas ne mogu doći ni u priliku da što ugovore.
- Proteze koje ugrađujemo su daleko skuplje, a i prije svakog zahvata treba napraviti obradu pacijenta što uključuje jeftine, ali i jako skupe dijagnostičke postupke koji nam nisu bili plaćani – ističe Ćurić.
Vlasnik Specijalne bolnice dr. Boris Nemec, koji je mjesečno s HZZO-om imao ugovorenih 40-ak artroskopija koljena, otkriva da će ne produži li mu Zavod ugovor od ukupnih 19 izgubiti preko 2 milijuna prihoda.
Ostalo oko 115 pacijenata
- Mi s HZZO-om poslujemo svega tri godine, no ostalo je oko 115 pacijenata koji su čekali na zahvate i kojima teško možemo pojasniti što se dogodilo – istakao je Nemec. Iz HZZO-a, kažu, takve su promjene ugovaranja najavljene, a već će se za 20-ak doznati koliko će se, da upotpuni javnu mrežu, postupaka ugovoriti s privatnicima.
- Kada se revidira postojeće stanje popunjenosti javne zdravstvene mreže raspisat će se novi natječaj – rekao je direktor HZZO-a Siniša Varga. Pojasnio je i da to znači da će odsada Ministarstvo zdravlja kada primijeti da se za neki postupak lista čekanja produljila izvan prihvatljivih granica „posao odrađivati“ privatnici koji će imati sklopljene okvirne ugovore s HZZO-om. Naime, temeljem analize mreže detektirat će se, kaže, na kojim bi se pregledima i pretragama moglo dogoditi da se liste čekanja povećaju. Potom će raspisati javni natječaj za određeni postupak. To znači da će privatni kapaciteti biti na raspolaganju državi, a pacijenti će se, kada se pokaže potreba, imenom i prezimenom slati na pretragu koju nisu mogli dobiti u državnoj ustanovi.
>> Rajko Ostojić: Privatnici mogu raditi što hoće sukladno zakonu
